Naslovnica » SCI-TECH » NAUKA » Ovo su najveća otkrića o dinosaurima u 2016. godini: Bliže smo Jurskom parku nego što smo ikada bili!

Ovo su najveća otkrića o dinosaurima u 2016. godini: Bliže smo Jurskom parku nego što smo ikada bili!

Paleontolog Scott Persons sa Univerziteta u Alberti ovako je komentirao 2016. u kontekstu svoje struke:

– Bliže smo Jurskom parku nego što smo ikada bili.

I nije jedini. Mnogi drugi stručnjaci za dinosaure slažu se da je prošla godina bila nevjerovatna za otkrića o ovim davno izumrlim životinjama.

Nova godina, novi dinosauri

Prošla je godina snažno počela s objavom nekoliko novih otkrića dinosaurskih vrsta: Dracoraptor hanigani (“Zmajski pljačkaš”), Eotrachodon orientalis (“Jutarnji oštri zub s istoka”) i Spiclypeus shipporum (“Bodljikavi štit”).

Zmajski pljačkaš, zvan još i Draco, nađen je u stijenama litice u Walesu. Draco je bio neobično malen za mesoždera, jedva nešto više od 60 cm visok.

Jutarnji oštri zub s istoka predstavlja najkompletnije otkriće kljunastog dinosaura u SAD-u. Ovaj biljojed imao je snažne zube koji su mogli samljeti i najžilavije biljke.

Bodljikavi štit imao je, kako mu i ime govori, velik broj šiljaka, kao i rogove. Lutao je današnjom Montanom prije 85 do 65 miliona godina.

Rasplesani dinosauri

Fosilizirani tragovi grebanja na sto miliona godina pješčanim stijenama u današnjoj Dakoti otkrivaju da su dinosauri izvodili performanse tijekom parenja slične današnjim pticama.

– Evidentno su bili vrlo aktivni, a možda bi postali mahniti od uzbuđenja tijekom sezone parenja – objasnio je voditelj istraživanja Martin Lockley sa Sveučilišta Colorado Denver.

Rasplesani dinosauri najvjerovatnije su bili dvonožni mesožderi zvani teropodi.

Glasnice iz vremena dinosaura

Glasnice koje datiraju iz kasne ere dinosaura prije 68 milijuna godina, koje pripadaju prahistorijskoj ptici zvanoj Vegavis iaai, nađene su u Teksasu. Naučnica Julia Clarke sa Univerziteta Teksas pretpostavlja da su se ptice glasale snažnim gakanjem, slično kao današnje guske i patke.

Ovo otkriće dalo je naučnicima i neke naznake kako su se dinosauri, iz kojih su ptice evoluirale, glasali. Clarke smatra da su ispuštali glasove niskih frekvencija, slično današnjim krokodilima.

Trudni T. rex

Trudni Tyrannosaurus rex jedno je od najvažnijih otkrića 2016. koje nam pomaže utvrditi evoluciju polaganja jaja. Ženka T. rexa bila je stara između 16 i 20 godina kada je uginula od nepoznatog uzroka. Planira se daljnja analiza njenih dobro očuvanih ostataka.

Sitne bebe ogromnih dinosaura

Neki od najvećih dinosaura, poput titanosaura, imali su mladunčad veličine pasa. Pronađeni ostaci mladunčeta titanosaura, koji je bio do 15 metara dug, “veličine je zlatnog retrivera”, kaže paleontolog Kristina Curry Rogers sa Fakulteta Macalester. U vrijeme kad je uginuo bio je nekoliko sedmica star.

Malene ruke bile su “popularne”

Dinosaur s malenim rukama poput T. rexa, Gaulicho Shinyae, otkriven je tijekom ekspedicije u Patagoniji. Dalje istraživanje otkrit će nam više o evoluciji skraćenih prednjih udova, nada se Akiko Shinya, glavna preparatorica fosila iz Field museuma, koja je otkrila njegove ostatke.

Nađen fosil mozga dinosaura

Jedno od najimpresivnijih otkrića dinosaura, ne samo iz 2016. nego uopće, fosilizirani su ostaci tkiva mozga dinosaura. Kako objašnjava Alex Liu sa Odjela za planetarne nauku na Univerzitetu Cambridge:

– Šanse za očuvanje moždanog tkiva nevjerovatno su male, stoga je nalazak ovog primjerka velika stvar.

Okrvavljen ostatak pernatog repa očuvan u jantaru

Dinosaurski entuzijasti još će godinama pričati o okrvavljenim ostacima pernatog repa očuvanog u jantaru. Ovo je prvi put da je skeletni uzorak dinosaura pronađen u jantaru. Ostaci pripadaju dinosauru čija se starost procjenjuje na 99 miliona godina.

Trenutak smrti zamrznut u vremenu

Dobro očuvani ostaci dinosaura čiji nadimak je “Blatni zmaj” vjerojatno daju vjernu sliku njegove samrtničke agonije, a nađeni su u stijeni koja je nekad bila blato u južnoj Kini.

– Ovo je jedan od najljepših, ali i najtužnijih fosila koje sam ikad vidio – komentirao je Stephen Brusatte sa Univerziteta Edinburgh.

Dramatično finale

Asteroid Chicxulub koji je pogodio Zemlju prije 66 miliona godina vjerovatno je momentalno spalio žive neke od dinosaura i drugih tada živih životinja, prema zaključku naučnog rada objavljenog lani.

To se dogodilo u lokacijama bogatim naftom, iz kojih se potom čađa proširila u stratosferu i dovela do klimatskih promjena. One su pak uzrokovale izumiranje vegetacije koje je dovelo do izumiranja samih dinosaura, objašnjava Kunio Kaiho sa Univerziteta Tohoku, koautor rada.

 

Source :

avaz.ba

Pročitajte još

LASERIMA KONTROLIRAJU UM: Pritiskom na tipku miševi se pretaraju u krvožedne glodavce

Znanstvenici su pretvorili bezopasnog miša u stroj za ubijanje jednostavnim pritiskom na tipku, koristeći lasere …

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *

X Close